Istraživači

Mateo Gašparović, je docent na Katedri za fotogrametriju i daljinsku detekciju na Geodetskom fakultetu. Trenutno je prodekan za financije i poslovanje na Geodetskom fakultetu. Rođen je u Rijeci, Republika Hrvatska. Diplomirao je na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2009. godine. Akademski naziv doktora tehničkih znanosti stekao je 2015. na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s doktorskom disertacijom Radiometrijsko izjednačenje tekstura fotorealističnih 3D modela. Područje njegove stručnosti je razvoj algoritama daljinskih istraživanja, primjena daljinskih istraživanja u šumarstvu, GIS i analiza prostornih podataka itd. Sudjelovao je u više od 10 znanstvenih projekata Geodetskog fakulteta i voditelj je znanstvenog projekta „Napredne metode fotogrametrije i daljinskih istraživanja za praćenje promjena u okolišu (RS4ENVIRO)" financirano od strane Sveučilišta u Zagrebu. Kao autor i koautor, objavio je više od 30 znanstvenih radova objavljenih u znanstvenim časopisima indeksiranim u Web of Science Core Collection (WoSCC), od čega 15 u časopisima Q1. Recenzent je preko 150 radova u 25 znanstvenih časopisa, od čega preko 100 u časopisima Q1.

Mladen Zrinjski redoviti je profesor na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Predstojnik je Zavoda za primijenjenu geodeziju i pročelnik Katedre za instrumentalnu tehniku Geodetskog fakulteta. Rođen je u Varaždinu. Diplomirao je na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2001. Titulu doktora tehničkih znanosti iz znanstvenog polja geodezija postigao je 2010. na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s doktorskom disertacijom ''Definiranje mjerila kalibracijske baze Geodetskog fakulteta primjenom preciznog elektrooptičkog daljinomjera i GPS-a''. Područje njegova istraživanja su terenska mjerenja, globalni navigacijski satelitski sustavi (GNSS), precizna geodetska mjerenja, metrologija, geodetski instrumenti i dr. Sudjelovao je u 16 znanstvenih projekata na Geodetskom fakultetu, a voditelj je znanstvenog projekta ''Automatizacija mjernog postupka u Laboratoriju za mjerenja i mjernu tehniku Geodetskog fakulteta'', kojeg financira Sveučilište u Zagrebu. Objavio je 22 znanstvena rada u znanstvenim časopisima indeksiranim u Web of Science Core Collection (WoSCC), od čega 3 u časopisima Q1. Recenzirao je više od 60 radova u 15 znanstvenih časopisa, od čega više od 40 u časopisima Q1.

Damir Klobučar, rođen je u Gospiću, gdje je završio osnovnu i srednju matematičko-informatičku školu. Nakon završene srednje škole upisuje Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i regulira vojnu obvezu 1989./90. godine. Godine 1991./1992. sudjelovao je kao dočasnik HV u Domovinskom ratu u Gospiću te je odlikovan Spomenicom Domovinskog rata. Diplomirao je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu 1997. godine. Na istome fakultetu 2002. godine završio je znanstveni poslijediplomski studij i 2008. doktorski studij. Diplomirao je 2018. godine na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu na sveučilišnom diplomskom studiju Menadžment poslovnih sustava. Izabran je u zvanje višeg znanstvenog suradnika. Njegovo istraživanje usmjereno je na upravljanje i gospodarenje šumama, daljinska istraživanja, analizu poslovanja, investicije i zamjenu strojeva u šumarstvu. Iz navedenih područja recenzent je u međunarodnim znanstvenim časopisima. Objavio je dvadeset stručnih i znanstvenih radova. Zaposlenik je državnog poduzeća Hrvatske šume d.o.o. Zagreb.

Dr. sc. Iva Gašparović, rođena je u Rijeci, Republika Hrvatska. Diplomirala je na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2009. godine. Akademski naziv doktora tehničkih znanosti stekla je 2018. godine na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s doktorskim radom Geoprostorne analize potencijala solarne energije u Republici Hrvatskoj primjenom multikriterijskoga odlučivanja. Područje njezine stručnosti je uspostava i implementacija NIPP-a, kreiranje pravnog okvira u NIPP-u i geodeziji, primjena daljinskog istraživanja, GIS-a i analiza prostornih podataka itd. Od 2015. godine zaposlena je u Državnoj geodetskoj upravi, Sektoru za infrastrukturu prostornih podataka, gdje je trenutno radi kao viši savjetnik - specijalist. Voditeljica je projekta “Povećanje dostupnosti prostornih podataka NIPP-a putem e-usluga” sufinanciranog od strane Europskih strukturnih fondova te voditeljica komponente i kratkoročna ekspertica na twinning projektu “Unaprjeđenje usluga prostornih podataka u Republici Hrvatskoj Moldavija u skladu sa standardima EU” za Republiku Moldaviju. Kao autorica objavila je deset znanstvenih i stručnih radova u međunarodnim i domaćim časopisima i zbornicima. Održala je brojna izlaganja na međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima i radionicama.

Željka Molak Župan rođena je u Zagrebu u kojemu je nakon osnovne škole nastavila školovanje u V. gimnaziji. Pohađala je Web školu za kulturu okoliša, Učilište za okoliš visokoškolskog obrazovanja za održivi razvoj, dizajn na Tekstilno tehnološkom fakultetu. Na Zagrebačkom Geodetskom fakultetu diplomirala je 2008. godine, smjer kartografija. Poslijediplomski specijalistički studij na Geodetskom fakultetu završava 2016. godine čime stječe akademski naziv sveučilišnog specijalista geodezije i geoinformatike. U Državnoj geodetskoj upravi, Sektoru za državnu izmjeru, Službi za topografsku izmjeru i državne karte, Odjel za kartografiju i topografske baze podataka radi od 2008. godine. U Ministarstvu uprave dodijeljen joj je certifikat za projekt menadžera. Sudjelovala je na radionicama Twinning projekta IPA 2011. Ureda za zakonodavstvo. Član je radne skupine za izradu Državnog programa zaštite i korištenja povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka, otočića i okolnog mora. U sklopu projekta „Razvoj i izrada standarda zanimanja, kvalifikacija i studijskih programa u geodeziji i geoinformatici – Labirint“ sudjeluje u izradi standarda zanimanja vezanih za područje geodezije i geoinformatike. Odgovorna je osoba zadužena za ERM produkciju u Eurogeographicsu. Dizajnira i radi grafičku pripremu karata, naslovnih stranica, plakata, i brošura. Suradnica je u Annales Instituti Archaeologici. Moderatorica je za aplikaciju e-savjetovanja Središnjeg državnog portala za savjetovanja s javnošću.